Održan ciklus radionica “Izviđački koraci” za mlade kroz Erasmus+ projekt S.K.O.K.
Od 9. do 13. studenoga 2026. u Izviđačkom klubu „Javor“ Osijek održan je ciklus radionica „Izviđački koraci“ za mlade, u sklopu Erasmus+ projekta „S.K.O.K. – Scout Level Up: Osječka karika za budućnost“. Tijekom pet dana mladi su istraživali kako mogu sudjelovati u oblikovanju prostora u kojem žive, razvijali vještine potrebne za rad u timu, bavili se praktičnim ekološkim rješenjima te učili kako svoje ideje pretvoriti u konkretan prijedlog upućen donositeljima odluka.
U radionicama su se izmjenjivali razgovori, timski zadaci, praktičan rad i susreti s gostima. Svaki je dan imao svoju temu, a aktivnosti su se nadovezivale jedna na drugu – od prepoznavanja problema u lokalnoj zajednici do pripreme prijedloga kojim mladi žele potaknuti promjene.
Od zapuštenih prostora do kampanje „Kaži-pokaži nam!“
Prvi dan radionica bio je posvećen temi „Urbane supermoći“ i prostoru grada Osijeka. Sudionici su promatrali svoju okolinu i karte, prepoznavali zapuštene i neuređene lokacije te razgovarali o tome kako bi se one mogle urediti i ponovno staviti u funkciju zajednice.
Ideje nisu ostale samo na razgovoru. Mladi su se podijelili u timove i započeli pripremu materijala za online kampanju „Kaži-pokaži nam!“. Radili su na izradi upitnika putem Google Formsa, vizualnih materijala, Reel videa i priopćenja za medije kojima će pozvati svoje vršnjake da podijele prijedloge za uređenje prostora u Osijeku.

Vještine za timski rad – od „TI-poruka“ do „JA-poruka“
Drugoga dana tema je bila suradnja u situacijama kada stvari ne idu prema planu. Kroz radionicu „Timski rad i rješavanje konflikata“ sudionici su istraživali kako tim funkcionira pod pritiskom, što se događa kada dođe do neslaganja i kako se sukobi mogu riješiti bez narušavanja međusobnih odnosa.
Razgovarali su o razlikama između tvrdih i mekih vještina te o tome zašto su komunikacija, slušanje, prilagodljivost i suradnja važni jednako kao i konkretna znanja potrebna za izvršavanje zadatka.
Posebna pozornost posvećena je asertivnoj komunikaciji i načinu na koji biramo riječi kada želimo izraziti nezadovoljstvo ili neslaganje. Umjesto optužujućih „TI-poruka“, koje često izazivaju obrambenu reakciju, sudionici su vježbali korištenje konstruktivnih „JA-poruka“. Takav pristup omogućuje da jasno kažemo kako doživljavamo određenu situaciju i što nam je potrebno, a da pritom ne napadamo sugovornika.

Popravci, recikliranje i kreativna ponovna uporaba
Treći dan bio je posvećen ekološkoj samoodrživosti i kružnom gospodarstvu. Umjesto da o održivosti samo razgovaraju, sudionici su je imali priliku primijeniti kroz četiri praktične radne stanice.
Na jednoj stanici popravljali su bicikle uz pomoć volontera koji ima iskustva u biciklističkim popravcima, na drugoj su od starog jeansa šivali torbe, a na trećoj uređivali klupski hol. Četvrta stanica bila je posvećena izradi okvira za plakate 25. FIPO-a.
U aktivnostima su sudjelovali i mlađi članovi izviđačke družine Runolist, volonteri iz družine Lipa te član udruge Furaj lega, koji je pomogao u dijelu vezanom uz bicikle. Radionica je tako okupila različite generacije i pokazala koliko se toga može napraviti kada se znanja, vještine i volja za radom podijele.
Popraviti umjesto baciti, iskoristiti materijal koji već imamo i vlastitim rukama urediti prostor – upravo su to bila načela koja su sudionici upoznali kroz konkretne zadatke.

Kako mladi mogu sudjelovati u odlučivanju o svom gradu?
Četvrti dan donio je temu političke pismenosti i građanskog sudjelovanja. Polazeći od upoznavanja izviđačkog pokreta i njegova djelovanja, sudionici su razgovarali o tome kako organizirati svoje ideje, argumentirati potrebe zajednice i uputiti prijedlog institucijama koje o njima mogu odlučivati.
Jedna od tema bila je potreba za osnivanjem posebnog odsjeka za izviđaštvo. Mladi su pripremali infografike kojima su nastojali jasno prikazati razloge za takav prijedlog i važnost izviđačkog rada za djecu, mlade i lokalnu zajednicu.
Važan dio dana bila je diskusija s gostima prof. dr. sc. Tihomirom Florijančićem i prof. dr. sc. Irellom Bogut. Kroz razgovor su sudionici dobili priliku upoznati se s načinom rada Gradskog vijeća, službenim procedurama za upućivanje prijedloga i mogućnostima uključivanja građana u procese donošenja odluka.
Razgovaralo se i o tome kako od početne ideje nastaje argumentiran zahtjev, kome ga je potrebno uputiti i zašto je važno poznavati postupke kojima se građani mogu koristiti kada žele ukazati na neku potrebu u svojoj sredini.


Od ideje do službenog zahtjeva i osvrt na naučeno
Posljednji dan ciklusa bio je nastavak prethodnog razgovora o građanskom angažmanu. Sudionici su se usmjerili na konkretan zadatak: izradu i strukturiranje nacrta službenog Zahtjeva za osnivanje Odjela (odsjeka) za izviđaštvo.
Zajedno su oblikovali prijedlog, razrađivali njegove ključne dijelove i nastojali argumente iz prethodnih dana pretvoriti u jasan i smislen dokument. Time su napravili važan korak od prepoznavanja potrebe do pripreme konkretnog prijedloga koji će se dalje razvijati u okviru projekta.
Drugi dio radionice bio je posvećen Youthpassu – europskom alatu za prepoznavanje i vrednovanje učenja kroz neformalno obrazovanje. Sudionici su se upoznali s postupkom ispunjavanja Youthpass certifikata i s osam ključnih kompetencija koje se kroz ovakve aktivnosti mogu razvijati. Imali su priliku osvrnuti se na vlastito sudjelovanje, prepoznati što su naučili i povezati iskustva s vještinama koje mogu koristiti u daljnjem obrazovanju, radu i svakodnevnom životu.
Na kraju su predstavljene i aktivnosti koje slijede u nastavku projekta, uključujući daljnji rad na kampanji, zagovaranju i volonterskim prilikama, kao i planiranu mobilnost u svibnju.

Tko je sudjelovao?
Tijekom pet dana zabilježeno je ukupno 97 pojedinačnih dolazaka, a u aktivnostima je fizički sudjelovalo 48 različitih osoba. Među njima je bilo 26 prijavljenih sudionika i članova užeg projektnog tima te 22 gosta i volontera iz izviđačkih družina Runolist i Lipa i drugih organizacija.
Posebno je vrijedno istaknuti da su radionice svakoga dana koordinirali i vodili mladi volonteri iz projektnog tima, uz podršku koordinatora projekta i mentorice. U pripremi i provedbi aktivnosti sudjelovali su Luka Bujak, Monika Krpan Feher, Luka Kotur, Antonija Balta, Stjepan Krpan, Filip Higl, Hana Hajduković i Bernard Kovač.
Takav način rada mladima je omogućio da ne budu samo sudionici aktivnosti, nego i njihovi organizatori i voditelji – od osmišljavanja zadataka do vođenja pojedinih dijelova programa.
Kroz pet dana mladi su razvijali sljedeće kompetencije:
- Digitalna kompetencija
- Građanska kompetencija
- Matematička kompetencija i kompetencija u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu (STEM)
- Osobna, socijalna i kompetencija „učiti kako učiti“
- Pismenost
- Poduzetnička kompetencija.
Pet dana kao početak daljnjeg djelovanja
Ciklus „Izviđački koraci“ povezao je teme koje se često promatraju odvojeno: osobni razvoj, timski rad, brigu o okolišu i sudjelovanje u životu zajednice. Mladi su tijekom radionica istraživali probleme u svojoj okolini, učili kako surađivati i rješavati nesuglasice, popravljali i stvarali nove predmete od postojećih materijala te se upoznali s načinima na koje mogu svoje prijedloge uputiti gradskim institucijama.
Najvažnije je da aktivnosti ne završavaju posljednjim danom radionica. Prikupljanje prijedloga kroz kampanju „Kaži-pokaži nam!“ i daljnji rad na zahtjevu za osnivanje Odjela (odsjeka) za izviđaštvo nastavljaju se u sljedećim fazama projekta.
„Izviđački koraci“ tako su bili prilika da mladi steknu nova znanja, isprobaju različite uloge i naprave prve konkretne korake prema promjenama koje žele vidjeti u svojoj zajednici.

Edukativni ciklus „Izviđački koraci“ održan je u sklopu Erasmus+ projekta „S.K.O.K. – Scout Level Up: Osječka karika za budućnost“ (KA154-YOU), koji provodi Izviđački klub „Javor“ Osijek.
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.











